Postati digitalno kompetentan: zadatak građanina 21. stoljeća

Slika: Jesus Sanz / Shutterstock.com

Rad, zaposlenost, obrazovanje, slobodno vrijeme, uključenost i sudjelovanje u društvu…Sva ova i mnoga druga područja našeg društva postaju sve više „digitalizirana“, što znači da informacije kao i usluge sve više postaju dostupne putem interneta. Shodno tome, digitalna kompetencija ključna je za sudjelovanje u današnjem društvu i gospodarstvu. Kao transverzalna kompetencija, digitalna kompetencija također nam pomaže u svladavanju drugih ključnih kompetencija kao što su komunikacija, jezične vještine ili osnovne vještine u području matematike i prirodoslovlja.

Biti digitalno kompetentan u današnjem svijetu podrazumijeva ne samo pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i njihovo korištenje već i odgovarajuće znanje, vještine i stavove u odnosu na njih. U skladu s istraživanjem za 2014. o digitalnoj uključenosti i vještinama u EU-u, do 47 % stanovništva EU-a posjeduje dostatnu digitalnu kompetenciju, uključujući 23 % stanovništva koje uopće ne posjeduje digitalnu kompetenciju.

Digitalna kompetencija ne znači samo znati kako surfati po internetu već se može raščlaniti u nekoliko manjih dijelova. Okvir za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije za građane u Europi, poznat i kao DIGCOMP, prikazuje pet područja koja opisuju što znači biti „digitalno stručan“: Obradu informacija, Komunikaciju, Stvaranje sadržaja, Sigurnost i i Rješavanje problema. Građani EU-a uskoro će imati koristi od internetskog alata za ocjenjivanje koji će omogućiti brz i lagan pristup njihovoj digitalnoj kompetenciji. Od ljeta 2015. godine, tražitelji posla već mogu koristiti alat za ocjenjivanje digitalne kompetencije kao dio Europass životopisa kako bi izravno u svoj životopis uključili svoje razine digitalne kompetencije. Alat, temeljen na okviru za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije, DIGCOMP bit će dostupan na svim jezicima EU-a.

DIGCOMP se koristi i za pružanje potpore kreatorima politike i tijelima koja djeluju u području obrazovanja. Nedavno objavljen Indeks digitalne ekonomije i društva diljem EU-a koristi okvir za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije, DIGCOMP za stvaranje pokazatelja kako bi se pružile informacije specifične za zemlju o stanju u području digitalne kompetencije građana. Okvir se koristi i za planiranje i osmišljavanje ponuda iz područja obrazovanja i osposobljavanja, primjerice, kao čimbenik za reviziju kurikuluma i za razvoj obrazovnih tečajeva za odrasle te za osmišljavanje profesionalnih razvojnih programa za učitelje i nastavnike. Koristi se i za pružanje pomoći pri definiranju razine digitalne kompetencije potrebne za različite sektore, primjerice za sektor socijalne skrbi.

U odnosu na digitalnu kompetenciju učitelja i nastavnika, studije u tom području ponavljano ukazuju na nedostatak raspoloživog profesionalnog razvoja, osobito vezano uz korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije za pedagoške svrhe. Isto tako, prilike za poboljšanje vlastitih kompetencija učitelja i nastavnika vezano uz korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije prilično su rijetke te iskorištenje prilika za informalno učenje stoga može biti korisno za učitelje i nastavnike. eTwinning, primjerice, nudi učitelju i nastavniku mrežu koja omogućuje profesionalnu suradnju, što može dovesti do usvajanja novih praksi u učionici uz primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije te čak do povećane samoučinkovitosti u svojstvu učitelja i nastavnika (TALIS 2013, str. 199). Publikacija Teacher Networks nudi stavove i štiva o izazovima i prilikama u pogledu nastavničke profesije. eTwinning se slično može koristiti za razvoj kompetencija učenika, uključujući digitalne vještine.

Na kraju 2015. godine, Zajednički istraživački centar Europske komisije – Institut za napredne tehnološke studije (JRC-IPTS) započeti će raditi na Okviru digitalne kompetencije za nastavničku profesiju. Isto tako, radi se i na stvaranju Okvira digitalne kompetencije za potrošače na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu.


Okvir digitalne kompetencije objavili su Zajednički istraživački centar – Institut za napredne tehnološke studije (JRC-IPTS) u 2013. godini kao dio višegodišnjeg znanstvenog projekta koji je pokrenula Glavna uprava za obrazovanje i kulturu, a provela Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost. Projekt je istaknuo ključne komponente digitalne kompetencije u odnosu na znanje, vještine i stavove te razvijene deskriptore na tri razine znanja. Okvir su odobrili predstavnici država članica EU-a u Tematskoj radnoj skupini za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i obrazovanje okvira ET 2020 te Radnoj skupini za transverzalne vještine; nekoliko država članica već ispituje okvir.

Dr. Riina Vuorikari radi u Zajedničkom istraživačkom centru – Institutu za napredne tehnološke studije (JRC-IPTS) te pridonosi pružanju potpore istraživanjima i politikama u području „Informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju i stjecanju vještina“. Njezin rad usmjeren je na Digitalnu kompetenciju za građane te na istraživački projekt Otvorena znanost 2.0.