Pouke o podučavanju povijesti iz prošlih ratova u Europi

Image: PhotoBank / Adobe Stock

Tijekom razdoblja sukobljavanja, kao što je rat u Ukrajini, ponovno se postavlja pitanje povijesnih narativa i njihova podučavanja. U ovim će se uputama istražiti način na koji učitelji povijesti mogu prebroditi sukobe i razlike kako bi predmet postao smislen svim učenicima.

Godine 1954., u razdoblju naknadnih šokova izazvanih Drugim svjetskim ratom, Europska kulturna konvencija pozvala je svoje članove da grade jedinstvo proučavanjem drugih civilizacija, jezika i povijesti.

Otprilike tri četvrt stoljeća poslije, podučavanje povijesti i dalje predstavlja izazov edukatorima, čiji nacionalni nastavni planovi i programi uvelike predstavljaju „ogledala ponosa i bola u kojima se nacionalne patnje i ponos naglašavaju, dok se šteta nanesena drugima ublažava ili uopće ne spominje“ (van der Leeuw). Istovremeno raste shvaćanje načina na koji bi taj predmet trebao napredovati kako bi bio uspješan u raznolikim i demokratskim društvima i kako bi ih njegovao.

Neki važni pojmovi u ovom kontekstu uključuju povijesnu empatiju, multiperspektivnost, višestruke identitete i sustvaranje.

1. Povijesna empatija

Iako se naziv može činiti varljiv, povijesna empatija nije toliko emotivni koliko analitički postupak. Ona podrazumijeva „promišljanje o cijelim strukturama ideja koje nisu naše i s kojima se duboko ne slažemo“ (Ashby i Lee). To, između ostalog, pomaže učenicima da razviju analitičke vještine, dobru prosudbu i svijest o neslaganjima.

Praktičan primjer možemo pronaći u Endacottovu istraživanju iz 2014., u okviru kojeg je podučavao učenike o Harryju Trumanu i uporabi atomskoj bombe 1945. godine. Nakon što je učenicima prikazao svjedočanstva i ostale materijale, postavio je pitanja poput: Jesu li tada svi vjerovali u to ili je bilo ljudi i skupina koji su razmišljali drugačije? i Što vam ovaj izvor govori o načelima, vjerovanjima, vrednotama i pozicijama povijesne ličnosti? Kako je napredovalo istraživanje, tako su učenici sve više analizirali Trumanove odluke.

2. Multiperspektivnost

Multiperspektivnost znači da ne bismo trebali očekivati da ćemo naći jednu povijesnu istinu, nego nekoliko mogućih gledišta i interpretacija prošlosti na temelju različitih izvora. Naravno, učenicima treba pojasniti da nisu sva gledišta jednakovrijedna ili da ih treba uzimati zdravo za gotovo, i to primjenom tehnika provjere činjenica i opovrgavanja.

U okviru bilateralnog projekta za podučavanje povijesti na Cipru Vijeća Europe predstavljena je relevantna aktivnost u sklopu koje se od učenika zahtijevalo da provedu istraživanje za hipotetski film. U jednom od koraka moraju odlučiti kako će predstaviti Bitku kod Lepanta koja se odigrala 1571. godine i vidjeti kako se prikaz može promijeniti ovisno o gledištu: na primjer, kroz oči španjolskog kraljevskog dvora ili sultanovih savjetnika.

3. Identiteti

Možda je izazovno rabiti podučavanje povijesti za istodobni razvoj nacionalnih identiteta i identiteta EU-a. Međutim, sve više raste svijest da ljudi imaju višestruke identitete koji supostoje.

Korijen toga moguće je pronaći u takozvanoj „hibridnosti“ ili „zapletenosti“ kultura (Stockhammer). Različiti aspekti kultura mogu se pojaviti ili ispreplesti zbog tekućih društvenih promjena, pokreta i aktivnosti, kao i zbog većih promjena: prirodnih katastrofa, kolonizacije, invazije i tehnoloških ili vojnih postignuća.

Upotreba množine riječi odnosno „identiteta“ pred učenicima može pridonijeti promicanju tog shvaćanja.

4. Sustvaranje značenja

Konstruktivistička priroda povijesti također omogućuje ljudima da sustvaraju značenje. Neke dobre prakse obuhvaćaju:

Sustvaranje bi moglo i učiteljima pomoći da uključe roditelje, pomaknu granice i osvrnu se na kontroverznije teme koje bi inače možda izbjegavali.


Ove upute temelje se na:

Dodatni resursi:

https://www.schooleducationgateway.eu/en/pub/resources/publications/inclusion-of-young-refugees-.htm

https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/cd9faea8-ba77-11ea-811c-01aa75ed71a1/language-en/format-PDF/source-search

https://www.coe.int/en/web/campaign-free-to-speak-safe-to-learn/-/quality-history-education-in-the-21st-century-principles-and-guidelines-2018-

https://www.coe.int/en/web/reference-framework-of-competences-for-democratic-culture/home

https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/cd9faea8-ba77-11ea-811c-01aa75ed71a1/language-en/format-PDF/source-search

https://padlet.com/EuroClio_Secretariat/13ck4n4khw4voyxq