Jesu li učenici uspješni u školi ili pak postoji rizik od ranijeg napuštanja školovanja uvelike ovisi o njihovu socioekonomskom statusu. Učinci socioekonomskog statusa jasno su prisutni u svim europskim sustavima obrazovanja i osposobljavanja. Manje je vjerojatno da će djeca koja dolaze iz lošije socioekonomske sredine sudjelovati u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i imati koristi od njih, za razliku od djece boljega socioekonomskog statusa. Taj se početni nedostatak može pogoršati tijekom školovanja ako se djeci ne pruži dodatna potpora s ciljem uklanjanja razlika u obrazovanju. Ipak, pokazalo se da je ravnopravno sudjelovanje u kvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju među najučinkovitijim pristupima za borbu protiv socioekonomskih nejednakosti u obrazovnim postignućima.
Shutterstock.com
Rezultati istraživanja PISA Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) jasno pokazuju da je roditeljski socioekonomski status ključna odrednica postignuća u osnovnim matematičkim i jezičnim vještinama. Na primjer, najveći udio učenika čije su matematičke vještine ispod minimalnog standarda dolazi iz donje četvrtine socioekonomskoga indeksa.
Utjecaj socioekonomskog statusa, obiteljskog podrijetla te kućnog okruženja za učenje prenosi se s jedne generacije na drugu. Snažan međugeneracijski utjecaj na postignuća u obrazovanju može se smatrati neuspjehom sustava obrazovanja i osposobljavanja da učinkovito stvara više prilika za sve učenike. U tom bi se kontekstu obiteljskim obrazovanjem mogla izbrisati takva uvriježena asocijacija.
Strategije rješavanja nejednakosti u dostignućima mogu uključivati niz mjera, od eliminiranja socioekonomske segregacije između škola i unutar njih, produljivanja praćenja procesa obrazovanja, proširivanja obrazovnih prilika unutar te izvan škole, do prihvaćanja i podupiranja roditeljskog uključivanja od najranijega obrazovnog stupnja.
Ipak, prvi je korak k osiguranju jednakog pristupa i obrazovnih prilika pružanje materijalne i/ili financijske podrške učenicima da bi mogli redovito pohađati školu, uključujući besplatan prijevoz, knjige, smještaj ili stipendiju za starije učenike, kao i osiguravanje skrbi za djecu maloljetnih majki. Kvalitetna potpora djeci koja dolaze iz loše socioekonomske sredine može se pružiti i besplatnim obrocima, uključujući izvanškolske prehrambene programe, uz dodatne obrazovne aktivnosti.
Saznajte više:
Europska komisija, Education and Training Monitor 2015, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.
Zajednički istraživački centar Europske komisije, Reading Literacy in EU Countries: Evidence from PIRLS, JRC Scientific and Policy Reports, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2013.
Heckman, J.J., „Invest in early childhood development: Reduce deficits, strengthen the economy”, The Heckman Equation, National Institute for Early Childhood Education Research, New Brunswick, NJ, 2012.
Lavrijsen, J. i Nicais, I., Educational tracking, inequality and performance. New evidence using differences-in-differences, VFO-SSL, Leuven, 2014.
OECD, Low-Performing Students: Why They Fall Behind and How to Help Them Succeed, OECD, Pariz, 2016.
OECD, Equations and Inequalities, Making Mathematics Accessible to All, OECD, Pariz, 2016.
OECD, Starting Strong IV: Monitoring Quality in Early Childhood Education and Care, OECD, Pariz, 2015.
OECD, PISA 2012 Results: Excellence through Equity, Giving Every Student the Chance to Succeed, Volume II, OECD, Pariz, 2013 .
OECD, Equity and Quality in Education: Supporting Disadvantaged Students and Schools, OECD, Pariz, 2012.
