3.10. Ciljana potpora: Posebne obrazovne potrebe i poteškoće u učenju
U istraživanjaima i politikama Europske unije ističe se da je uključenost nužna za postizanje kvalitete i jednakosti u obrazovanju. Prema članku 24. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uključivo obrazovanje nudi najbolje mogućnosti učenicima s posebnim potrebama. Da bi podržale prava osoba s invaliditetom, zemlje trebaju prijeći s medicinskih modela koji invaliditet definiraju kao oštećenje na društvene modele koji ističu važnost pružanja mogućnosti uključivanja.
Shutterstock.com
Europska agencija za posebne potrebe i uključivo obrazovanje definira uključivo obrazovanje kao sustavan pristup kojim se omogućuje kvalitetno obrazovanje u redovnim školama da bi se učinkovito zadovoljile akademske i društvene potrebe za učenjem svih učenika iz lokalne školske zajednice. Uključivanje bi se stoga trebao usredotočiti na izgradnju sposobnosti redovnih škola da podupiru različite potrebe učenika umjesto da distribuiraju dodatna sredstva izabranim (i obilježenim) skupinama u zasebnim okruženjima.
Učinkovita potpora za učenike s teškoćama u razvoju i učenju oslanja se na sveobuhvatan pristup školovanju, uključujući jasnu usredotočenost na obrazovanje za sve, prepoznavanje različitih oblika uspjeha (ne samo akademskih uspjeha), učinkovito i raspoređeno vodstvo škola, suradnju škola s lokalnom zajednicom te sudjelovanje učenika i njihovih obitelji u odlukama koje se tiču vlastita obrazovanja.
Uspješni nastavni pristupi za učenike s teškoćama u razvoju i učenju uključuju:
- dodatno vrijeme nastave i potporu u nastavi – manje skupine/individualno poučavanje te timska nastava ili suradničko poučavanje (uparivanje nastavnika koji predaje u redovnoj nastavi s nastavnikom koji ima iskustvo u obrazovanju s posebnim potrebama), produljenje nastave ili školskog polugodišta te stvaranje interaktivnih skupina s ciljem jačanja potpore učenicima unutar razreda
- iskorištavanje fleksibilnih i heterogenih grupacija učenika, fleksibilnost u količini vremena provedenog na redovnoj nastavi, fleksibilnost u organizaciji razrednog okruženja, poticanje povećanja količine i raznolikosti konstruktivnih interakcija među različitim učenicima
- strukturiranu nastavu koja se koristi i radi unaprjeđenja vremenske iskoristivosti te da bi se osiguralo da svi učenici razumiju što se od njih očekuje (posebno učinkovito kod učenika s poremećajima autističnoga spektra)
- dodatnu potporu, primjerice, poučavanje o učinkovitim vještinama učenja ilistvaranje prilika za aktivnije učenje (npr. zajedničko rješavanje problema); pokazalo se da su suradničko učenje i potpora vršnjaka posebno korisni za sve učenike; upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije u razredu jednako tako pridonosi povećanju angažiranosti učenika
- sprječavanje svih oblika nasilja i/ili diskriminacije učenika s posebnim potrebama, uz model za sprječavanje konflikta u školama koji se temelji na zajednici; preventivna sredstva, dijagnostičke usluge te psihološki savjeti trebali bi, kad god je to moguće, biti dostupni svim učenicima u istome obrazovnom centru.
Saznajte više:
Ainscow, M., Special Needs in the Classroom: A Teacher Education Guide, UNESCO Publishing, Pariz, 2004.
European Agency for Development in Special Needs Education, Organisation of Provision to Support Inclusive Education: Literature Review, European Agency for Development in Special Needs Education, Bruxelles, 2013.
Europska agencija za posebne potrebe i uključivo obrazovanje te njezini projekti
Flecha, R., Successful Educational Action for Inclusion and Social Cohesion in Europe, Springer, Dordrecht-Heidelberg-London-New York, 2015.
Molina, S. i Rios, O., „Including students with disabilities in Learning Communities”, Psychology, Society, & Education, sv. 2, br. 1, 2010., str. 1–11.
Pokazati više
