3.1. Dobrobit učenika
U okviru sveobuhvatnih pristupa pozornost se posvećuje cjelokupnome školskom ozračju. Sigurnim i brižnim okruženjem za učenje podržavaju se pozitivni odnosi među nastavnicima, školskim osobljem i učenicima. Na primjer, važno je sigurno, ugodno i poticajno fizičko okruženje, kao i sportske i redovite tjelesne aktivnosti za sve učenike. Škole mogu uvesti upravljanje sukobima unutar zajedničkih školskih prostora u svrhu promicanja kulture dijaloga i raznolikosti. Takvi obrazovni i kontekstualni uvjeti pridonose stvaranju pozitivnog ozračja te osjećaja pripadnosti kod svih učenika.
Shutterstock.com
Svi učenici, a posebice oni s poteškoćama u učenju ili s posebnim potrebama, ili pak učenici suočeni s osobnim, socijalnim ili emocionalnim izazovima, trebaju imati olakšan pristup nastavnicima i drugim stručnjacima koji mogu podupirati njihov obrazovni i osobni razvoj. Savjetovanje i mentorstvo mogu osigurati profesionalno usmjeravanje, dok su kulturne i izvannastavne aktivnosti važne radi proširivanja socijalnih i osobnih vještina.
Širok raspon usluga potpore i savjetovanja koje se temelje na cjelovitom sagledavanju pojedinca mogu uključivati i socijalne usluge te usluge povezane s obitelji. Treba uzeti u obzir utjecaj ključnih životnih događaja (uključujući traumatične događaje) na osobni razvoj mlade osobe. To podrazumijeva pružanje emocionalne i psihološke potpore u školi ili pak u suradnji s lokalnim uredima i službama. Cilj takvog oblika potpore trebala bi biti izgradnja učenikova samopouzdanja, povjerenja i motivacije, čime se mladoj osobi omogućuje da pozitivnije razmišlja o svojoj budućnosti. Jednako tako, vršnjaci koji imaju ulogu savjetnika ili mentora mogu učinkovito pružati socio-emocionalnu potporu.
Nastavnicima i ostalome školskom osoblju trebalo bi pružiti prilike za profesionalni razvoj kako bi mogli pomoći učenicima kojima je potrebna dodatna emocionalna potpora. Trebali bi biti upoznati s i imati pristup komunikacijskim kanalima s pomoću kojih bi mogli dijeliti osobne informacije o učenicima te dobiti pristup dodatnoj potpori za te učenike. Ujedno bi trebalo poduprijeti emocionalnu dobrobit osoblja.
Trebalo bi se promišljeno i sustavno koristiti ispitivanjima i vrednovanjima školskog ozračja te u njih uključivati sve osoblje i učenike škole. Učenike bi trebalo uključiti u analizu i planiranje.
Škole bi također trebale imati razvijene strategije za borbu protiv vršnjačkog nasilja . Tim bi se strategijama trebalo nastojati suzbiti sve vrste nasilja, uključujući internetsko zlostavljanje, s ciljem osiguravanja sigurnog okruženja, kao i učinkovito reagirati na kršenja prava djece. Postoje opsežna istraživanja o učinkovitim metodama suzbijanja nasilja i zlostavljanja u školi. Istodobno, mjere borbe protiv ponižavajućeg postupanja i zlostavljanja trebale bi se temeljiti na okolnostima u samoj školi.
Ova se procjena mjera za sprječavanje i suzbijanje nasilja oslanja na kvalitativne i kvantitativne podatke iz 39 škola. Njome se prati osam programa za borbu protiv nasilja: the Farsta Method, Friends, Lions Quest, the Olweus Programme, SET (Social Emotional Training), School Comet, School Mediation i Second Step.
Ni jedna škola ne koristi se samo jednim programom, već kombinacijom različitih mjera i programa. Pokazalo se da različite mjere imaju različit učinak na dječake i djevojčice, kao i na socijalno ili tjelesno nasilje. Ni jedan se program ne može izdvojiti kao program koji je imao izrazito pozitivan utjecaj. No škole su bile uspješnije kad su primjenijvale sustavan pristup koji se temelji na kombinaciji mjera. U procjeni se izvješćuje o iskustvima škola s različitim programima te o opsegu u kojem su oni pridonijeli smanjenju vršnjačkog nasilja.
Švedski državni zavod za školstvo, Evaluation of anti-bullying methods (2011.)
Saznajte više:
Osmi Europski forum o pravima djeteta, The Role of Child Protection Systems in Protecting Children from Bullying and Cyberbullying, Bruxelles, 17. i 18. prosinca 2013..
Farrington, D.P. i Ttofi, M., School-Based Programs to Reduce Bullying and Victimization: A Systematic Review, The Campbell Collaboration, Oslo, 2010.
Nouwen, W., Clycq, N., Braspenningx, M., i Timmerman, C., Cross-case Analyses of School-based Prevention and Intervention Measures, Project Paper 6, projekt RESL.eu, Centar za migracije i interkulturne studije, Sveučilište u Antwerpenu, 2016.
Švedski državni zavod za školstvo, Evaluation of anti-bullying methods, Izvješće 353, Skolverket, Stockholm, 2011.
Unicef, Rights Respecting Schools Award, internetska platforma
Dodatna literatura:
Anderson, A. R., Christenson, S. L., Sinclair, M. F. i Lehr, C. A., „Check and Connect: The importance of relationships for promoting engagement with school”, Journal of School Psychology, sv. 42, 2004., str. 95–113.
Downes, P., „The neglected shadow: Some European perspectives on emotional supports for early school leaving prevention”, International Journal of Emotional Education, sv. 3 br. 2, 2011., str. 3–39.
Gresham, F. M., „Evidence-based social skills interventions: Empirical foundations for instructional approaches”, u: Shinn, M.R. i Walker, H.M. (ur.), Interventions for achievement and behavior problems in a three-tier model including RTI., National Association of School Psychologists, Bethesda, MD, 2010., str. 337–362.
Scheel, M., Madabhushi, S. i Backhaus, A., „The academic motivation of at-risk students in a counseling prevention programme”, The Counseling Psychologist, sv. 37, 2009., str. 1147–1178.
Sinclair, M. F., Christenson, S. L., i Thurlow, M. L., „Promoting school completion of urban secondary youth with emotional or behavioral disabilities”, Exceptional Children, sv. 71, br. 4, 2005., str. 465–482.
Skinner, E.A. i Pitzer, J.R., „Developmental Dynamics of Student Engagement, Coping, and Everyday Resilience”, in Christenson, S.L., Reschly, A.L., Wylie, C. (ur.)
Handbook of Research on Student Engagement, New York, Springer, 2012., str. 21–44.
White, S. W., ai Kelly, F. D., „The school counselor’s role in school dropout prevention”, Journal of Counseling & Development, sv, 88, 2010., str. 227–235.